Tokom 2020. i početkom 2021. godine Transparency International u Bosni i Hercegovini je sproveo istraživanje s ciljem utvrđivanja broja i učestalosti prijava seksualnog uznemiravanja i korupcije na javnim visokoškolskim ustanovama u BiH.
Iako odgovori ustanova ukazuju da na univerzitetima i fakultetima skoro da nema slučajeva korupcije i seksualnog uznemiravanja, lična svjedočanstva studenata i studentica, ali i prijave koje TI BiH dobija od građana prikazuju drugačije stanje.
Javni istupi žrtava na Facebook stranici, a potom i grupi „Nisam tražila“ te Twitter hashtag #NisamPrijavila, koji se su u kratkom periodu postali svojevrsni pokreti osnaživanja žrtava, pokazuju da je seksualno uznemiravanje:
- Prisutno na visokoškolskim ustanovama,
- Često popraćeno nekim oblikom korupcije,
- Mehanizmi prijave su nepostojeći ili nefunkcionalni.
Na prijemnom ispitu za glumu, ja i još desetak djevojaka koje smo prošle u uži krug, sjedile smo samo u gaćicama i jedna po jedna je ustajala i stajala dok je profesor kružio oko nje, dodirivajući je štapom, a potom i rukom po leđima, nogama, vratu i ramenima…
Detaljna analiza pokazala je da svako takvo svjedočanstvo sadrži slične elemente:
- Počinilac je uglavnom osoba na poziciji moći i autoriteta;
- Žrtve su uglavnom osobe ženskog pola;
- Odgovornost za problem se prebacuje na žrtvu;
- Iskustva žrtava su odbačena i okarakterisana kao trivijalna, nebitna;
- Žene se prisilno uslovljavaju da ovakve oblike nasilja prihvate kao nešto sveprisutno;
- Odgovor sistema u slučaju traženja pravde je neadekvatan, uz rizik ismijavanja i odbacivanja.
Pomenuto istraživanje je pokazalo i to da ova pojava nije institucionalno ograničena te da se seksualno zlostavljanje, uznemiravanje i drugi oblici rodno zasnovanog nasilja dešavaju na raznim nivoima i ustanovama, ali i da su počinioci često zaštićeni – što zbog položaja, moći, političkog uticaja, patrijarhalne solidarnosti ili nerazumijevanja traume žrtve.
Ovakvi oblici ponašanja, koji ljude lišavaju dostojanstva i osnovnih ljudskih prava, a koji objedinjavaju korupciju, zloupotrebu položaja i moći sa elementima seksualnog uznemiravanja, generalno se mogu podvesti pod sextortion. U nedostatku adekvatnog prevoda za potrebe istraživanja smo koristili ovaj izraz, a najbliži pojam na našem jeziku bi bio seksualna iznuda.
Šta je Sextortion?
Sextortion je specifičan oblik korupcije koja podrazumijeva postojanje autoriteta koji svoju dominantnu poziciju ili položaj zloupotrebljava, zahtijevajući od žrtve bilo kakvu seksualnu radnju ili prisiljavanje na prikazivanje određenog dijela tijela.
Fenomen sextortion uključuje korupciju, seksualnu komponentu kao i posebnu mješavinu ispoljavanja nadmoći, manipulacije i psihološke prinude.
Kako bi bolje istražio ovaj fenomen i njegov uticaj na društvo, TI BiH je od VSTV-a BiH zatražio statističke podatke o predmetima vezanim za sva krivična djela protiv polne slobode i morala u Bosni i Hercegovini u posljednjih šest godina.
Analiza podataka je pokazala da zakonodavni okvir u BiH ne prepoznaje sextortion specifičnu pojavu. Iako se u zakonima mogu naći odredbe koje se dovode u vezu sa djelima koja u sebi sadrže sve ili neke odlike ove pojave, sextortion kao fenomen nije prepoznat kao krivično djelo, što žrtve dovodi u nezavidan položaj, čak i u rijetkim slučajevima kada se odluče da traže pravdu pred sudovima u BiH.
Pored ove činjenice, primjetan je mali broj slučajeva kojima su se bavili sudovi i tužilaštva u BiH, a koji se mogu dovesti u vezu sa sextortion-om. Od 2015. do 2020. u Republici Srpskoj je podneseno ukupno devet prijava za krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja (član 196. Krivičnog zakona RS), s tim da je posljednja podnesena 2018. godine dok su izrečene tri osuđujuće presude, od čega je jedna uslovna a dvije zatvorske kazne.
u FBiH je od 2014. do 2020. podneseno 10 prijava/izvještaja za krivično djelo polni odnos zloupotrebom položaja, izdato je šest naredbi o sprovođenju istrage, te su podignute tri optužnice i jedna optužnica s krivičnim nalogom. U istom periodu donesene su dvije osuđujuće presude s uslovnom kaznom i četiri zatvorske kazne.
Za krivično djelo prinuda na polni odnos podneseno je 12 prijava, izdato 12 naredbi o sprovođenju istrage, te su podignute četiri optužnice. Sudovi su u posmatranom periodu za ovo krivično djelo donijeli četiri osuđujuće presude s uslovnom kaznom i samo jednu presudu sa zatvorskom kaznom.
Osim zaključka da tužilaštva ne postupaju po svim prijavama, analiza presuda ukazala je i na ozbiljne nedostatke u postupanju tužilaštava kada je u pitanju pravna kvalifikacija djela, te obezbjeđivanje neophodnih dokaza u vođenju postupka protiv optuženih.
Kako suzbiti Sextortion?
Slika koju prikazuju statistike pravosudnih organa, po kojima sextortion skoro da i nije prisutan, te ona koju nam daju svjedočanstva žrtava korupcije sa elementima seksualne ucjene se drastično razlikuju, što ukazuje na to da određeni koraci neophodni kako bi se žrtve mogle zaštititi.
Navodimo neke koji bi, po nama, bili prioritet:
- Prepoznavanje sextortion-a kao posebnog oblika korupcije!
Neophodno je definisati sextortion kao krivično djelo koje ostavlja ozbiljne i dalekosežne posljedice po žrtve, za šta je neophodno prilagoditi i uskladiti zakonski okvir na svim nivoima u BiH. - Žrtve moraju biti zaštićene od dodatnih pritisaka, viktimizacije i stigmatizacije.
Neophodno je suzbiti praksu prebacivanja odgovornosti sa počinioca na žrtve. Nužno je sprovesti opsežnu obuku zaposlenih i odgovornih u javnim institucijama, preduzećima i organizacijama o njihovim pravima i obavezama u slučaju pojave sextortion-a. - Sudije, tužioci i policijski službenici se moraju bolje upoznati sa ovim problemom.
Potrebno je dodatno senzibilizirati sudije i tužioce, ali i policijske službenike o primarnom vidu zaštite žrtava, ali i kontekstu u kom se pojavljuje fenomen sextortion-a kako ne bi doveli do i ponovne viktimizacije žrtve. - Jačati mehanizme zaštite i podrške za žrtve.
U konačnici, od izuzetnog je značaja podržati rad organizacija i ustanova koje pružaju podršku žrtvama seksualnog nasilja, poput centara za socijalni rad i udruženja građana kao što je TI BiH Centar za pružanje besplatne pravne pomoći građanima u borbi protiv korupcije.
Više o istraživanju konkretnim slučajevima sextortiona, analizi ovog fenomena sa moralne, društvene i pravne strane, te pravnim i institucionalna rješenjima kako bi se problem suzbio pročitajte u publikaciji Sextortion – prikrivena korupcija – Studija slučaja Bosne i Hercegovine.