Vjerovatno je da je i kod prosječnog konzumenta informacija na balkanskim prostorima već uveliko nastupilo zasićenje od sadržaja u kojim se zemlje Balkana svrstavaju na samo začelje evropskih ili čak svjetskih rangiranja u najrazličitijim oblastima društvenog djelovanja. Od kvaliteta života, obrazovanja, demokratizacije, ljudskih prava pa do zaštite životne sredine.

Međutim, svakako postoje oblasti u kojima se zemlje Balkana nalaze na samom vrhu. Osim sporadičnih i pojedinačnih sportskih uspjeha, tu svakako spada organizovani kriminal.  

Na svjetsku scenu balkanski organizovani kriminal istupa u velikom stilu krajem prošlog vijeka, zavrjeđujući pažnju i interesovanje svih bitnih svjetskih institucija koje se bave ovom problematikom, počevši od agencija za provođenje zakona najmoćnijih zapadnih zemalja, preko specijalizovanih tijela međunarodnih organizacija pa do medija.

Svi preduslovi koji pogoduju razvoju i cvjetanju organizovanog kriminala, stekli su se upravo na ovom dijelu evropske periferije tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Rat, sankcije, slom institucija i društvenih vrijednosti. Ipak korijeni organizovanog kriminala na ovim prostorima sežu još dublje.

Bivša je država organizovani kriminal, odnosno njegove istaknute predstavnike, koristila za različite potrebe, posebno za izvršavanje zadataka van granica zemlje. U tom periodu takve akcije su se dešavale u strogo kontrolisanim uslovima. Međutim, nakon raspada države i sloma institucionalnog poretka, u zemljama nastalim nakon raspada bivše Jugoslavije, organizovane kriminalne grupe se nastavljaju koristiti za različite potrebe, stičući vrlo brzo status okosnica novouspostavljenih poredaka i čak status nacionalnih heroja.

U slabim balkanskim državicama granica između političke elite i organizovanog kriminala vrlo brzo postaje potpuno neprimjetna. Potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija posebno sigurnosnog i obaveštajnog aparata čini borbu protiv organizovanog kriminala gotovo nemogućom.

Ubistvo prvog demokratskog premijera Srbije, Zorana Đinđića, zastrašujući je dokaz svemoći organizovanog kriminala i njegove potpune simbioze s državom. Policijska akcija “Sablja” koja je uslijedila poslije tog, tek je dijelom sasjekla duboke korijene organizovanog kriminala, ali nikada nije razotkriveno i procesuirano političko pokroviteljstvo nad njim.

Danas je organizovani kriminal najvažnija privredna grana zemalja Zapadnog Balkana, koja svoj portfolio suvereno drži u širokom spektru djelatnosti počevši od trgovine narkoticima, oružjem, ljudima sa vrlo snažnim uplivom u legalne tokove poslovanja u nastojanju da “opere” prljavi novac stečen različitim kriminalnim aktivnostima. Po svojoj prirodi organizovani kriminal podrazumijeva vezu sa državnim strukturama, ali su na Balkanu stvari otišle toliko daleko da je organizovani kriminal integrisan u državne strukture.

Izvještaj EUROPOL-a iz Aprila 2024 – “Dekodiranje kriminalnih mreža koji predstavljaju najveću prijetnju za EU” (Decoding the EU’s most threatening criminal networks), pokazuje do koje mjere je organizovani kriminal ozbiljna prijetnja zemljama EU. Prema izvještaju u EU postoji 821 organizovana kriminalna grupa koja predstavlja ozbiljnu prijetnju EU sa preko 25.000 članova. Od ukupnog broja 86 % njih koristi legalne poslovne strukture kao krinku pod kojom djeluje, dok je 34 % aktivno više od 10 godina.

Kada u uređenim zemljama EU organizovani kriminal predstavlja tako veliku prijetnju onda nije teško zamisliti kolika je prijetnja kriminal u potpuno zarobljenoj BiH ili drugim balkanskim zemljama.

U izvještaju EUROPOL-a značajna se pažnja posvećuje upravo organizovanim kriminalnim strukturama sa Balkana, koje čak i u globalnim razmjerama i konkurenciji predstavljaju izrazito moćne i dobro organizovane strukture sa globalno razgranatim poslovanjem u velikoj mjeri oslonjenim na krijumčarenja droga iz Južne Amerike. Kleptokratske političke elite na Balkanu vrlo često su najvjerniji saveznik, oslonac i podrška ovakvim kriminalnim strukturama.

Organizovani kriminal u kontekstu zarobljenih država Balkana je bez sumnje toliko veliki problem da naprosto korumpirana pravosuđa i agencije za provođenje zakona država regiona nisu sposobne da ga riješe. U konačnici vidjeli smo to i da nakon dostavljenog obilja informacija iz presretnutih razgovara na aplikacijama “Sky”, koje su obezbijedile partnerske strane službe procesuiranje osumnjičenih ide dosta traljavo uz vrlo rijetke izuzetke da se slijede tragovi do samog vrha, a obično uglavnom tamo i idu.  

Otuda je intenzivnija podrška i saradnja na borbi protiv organizovanog kriminala između država regije i EU ali i SAD neminovnost. Isto tako borba protiv organizovanog kriminala predstavlja i pretpostavku ukupnog razvoja regiona ali i njegove demokratizacije, sa druge strane žarište i oaza u kojoj cvjeta organizovani kriminal na samoj granici EU nedvosmisleno predstavlja enormnu sigurnosnu prijetnju za samu EU.

Stoga je zajednički interes za jačom saradnjom na ovom polju bez sumnje evidentan.