Za održavanje i unapređenje elektronskog dnevnika za osnovne škole u Kantonu Sarajevo, čija izrada je inicijalno koštala od 22 hiljade KM, do sada je plaćeno 155 hiljada maraka i to bez objave tendera i javne konkurencije. 

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo je u avgustu ove godine dodijelilo ugovor vrijedan 50.000,00 KM za uslugu održavanja i unapređenja aplikacije „Elektronski dnevnik“ koji koriste osnovne škole u Kantonu Sarajevo. Posao je dobila firma QSS d.o.o iz Sarajeva koja je i izradila ovaj softver, a koja od 2016. godine, kada je pilot projekat „Elektronski dnevnik“ počeo sa implementacijom, dobila više ugovora za održavanje ove aplikacije, čija je ukupna vrijednost preko 200.000,00 KM bez PDV-a. 

Elektronski dnevnik je u sarajevskom kantonu započeo kao pilot projekat Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih KS 2016. godine kada je ovo ministarstvo firmi QSS d.o.o platilo 22.500,00 KM bez PDV-a za isporuku i implementaciju softverske aplikacije za 10 osnovnih škola u ovom Kantonu.  

Nabavka, za koju su se prijavila dva ponuđača, je zaključena u julu 2016. godine, a u ugovoru koji je potpisan sa firmom QSS navodi se da „Izvršilac daje garanciju na kvalitet … softverske aplikacije, sa pravom na trajno korištenje softverske aplikacije bez bilo kakvih ograničenja i uslovljavanja od dana izvršene primopredaje istog.“ 

I pored navedene garancije, nakon tek devet mjeseci, odnosno početkom maja 2017. godine u Ministarstvu se odlučuju da ovoj firmi plate dodatnih 5.988,00 bez PDV-a za održavanje isporučene aplikacije putem direktnog sporazuma sa ponuđačem, bez objave tendera i javnog poziva.  

Iste te godine, u decembru mjesecu se odlučuju da putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, dakle bez konkursa i učešća drugih ponuđača od iste firme nabave isporuku i implementaciju softvera za realizaciju projekta “Elektronski dnevnik” softver za ostale škole u kantonu. Ovaj put je nabavka koštala 45.160,00 KM bez PDV a u Ministarstvu su ovakav postupak netransparentne nabavke pravdali time da se radi iz suštinskih i tehničkih razloga ugovor može dodijeliti samo određenom ponuđaču

Ovdje treba reći da se javna nabavka može sprovesti putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja kada se iz tehničkih ili umjetničkih razloga vezanih za zaštitu ekskluzivnih prava ugovor može dodijeliti samo jednom dobavljaču. U konkretnom slučaju, Ministarstvo je firmi QSS, sa kojom je zaključilo početni ugovor vrijedan 22,5 hiljada KM dodijelilo novi ugovor od 45 hiljada pozivajući se upravo na zaštitu ekskluzivnih prava odnosno vlasništvo nad autorskim pravima.

Ovaj obrazac se nastavlja i sledećih godina tako da je ovoj firmi isplaćeno još 150 hiljada KM za usluge održavanja ovog softvera kroz tri ugovora zaključenih 2019., 2020. i 2021. godine, od kojih je svaki vrijedan tačno 50.000,00 KM. Za svaki dodatni ugovor je korišten isti, netransparentan postupak bez objave obavještenja o nabavci i učešća drugih ponuđača, a kao zakonsko opravdanje za sklapanje ovih ugovora u Ministarstvu su naveli da Ministarstvo nije vlasnik autorskih prava te zbog „sigurnosti i zaštite podataka sa kojima raspolaže pomenuti dobavljač“. 

Prilikom dodjele posla za svaku nabavku od 2016. pa do danas sa dobavljačem je Ministarstvo potpisivalo ugovore koji su svi redom identični i bez promjena a u kojima se, između ostalog, navodi da da Isporučilac daje garanciju na kvalitet i vjerodostojnost isporučene softverske aplikacije, sa pravom na trajno korištenje softverske aplikacije bez bilo kakvih ograničenja i uslovljavanja od dana izvršene primopredaje istogOva neprecizna formulacija navodi na zaključak da isporučilac, uz garanciju, naručiocu daje i pravo korišćenja aplikacije bez ograničenja što se može tumačiti kao ustupanje vlasništva nad autorskim pravima. 

Na ovaj način je pomenuto ministarstvo firmi QSS d.o.o iz Sarajeva isplatilo 223.648,00 bez PDV-a od 2016 do danas za nabavku i održavanje aplikacije koja je u početku plaćena tek 22.500,00 konvertibilnih maraka bez uračunatog poreza. 

Zbog sumnji da je u toku ovih nabavki došlo do pogrešne primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, odnosno da nije ponuđeno validno opravdanje za primjenu člana 21. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama BiH i čime se jednom ponuđaču daje monopol nad održavanjem aplikacije, Transparency International u Bosni i Hercegovini je uputio zahtjev za monitoringom postupka javne nabavke Agenciji za javne nabavke BiH.