Uspostavljanje Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federacije Bosne i Hercegovine (POSKOK) predstavljeno je kao jedan od ključnih koraka ka efikasnijoj borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala. Od ovog odjela očekivalo se da preuzme najsloženije predmete i doprinese jačanju povjerenja javnosti u sposobnost pravosuđa da procesuira slučajeve korupcije na visokom nivou.
Međutim, prvi dostupni podaci o radu ukazuju da se POSKOK već u početnoj fazi rada suočava sa ozbiljnim institucionalnim opterećenjem koje može značajno uticati na njegovu efikasnost.
Prema informacijama koje je Transparency International u BiH dobio od Federalnog tužilaštva FBiH putem zahtjeva za pristup informacijama, ovom odjelu je od kantonalnih tužilaštava dostavljeno oko 810 predmeta. Istovremeno, Posebni odjel je od svog osnivanja, odnosno od 30. aprila 2025. do 31. marta 2026. godine, zaprimio ukupno 237 prijava građana i drugih subjekata.
U javnosti su se istovremeno pojavile informacije da na više od hiljadu predmeta trenutno radi svega sedam tužilaca. Takav odnos broja predmeta i raspoloživih kapaciteta otvara pitanje da li su instituciji obezbijeđeni uslovi neophodni za ostvarivanje rezultata koji su od nje očekivani.
Dostavljeni podaci pokazuju da je u navedenom periodu doneseno 14 naredbi o sprovođenju istrage, 17 naredbi o nesprovođenju istrage, pet naredbi o obustavi istrage, te da je podignuto devet optužnica. Iako ove brojke same po sebi ne predstavljaju konačnu ocjenu rada Posebnog odjela, one pokazuju da će pitanje kapaciteta i organizacije rada imati ključnu ulogu u njegovoj budućoj efikasnosti.
Posebno zabrinjava činjenica da Federalno tužilaštvo nema preciznu evidenciju o broju predmeta koji su vraćeni kantonalnim tužilaštvima. U odgovoru se navodi da predmeti dostavljeni od strane kantonalnih tužilaštava, a koji nisu bili u skladu sa propisanim kriterijumima, nisu ni evidentirani kroz Sistem za automatsko upravljanje predmetima (TCMS). Na taj način ostaje nejasno koliko je predmeta vraćeno zbog nenadležnosti ili drugih razloga, koliko dugo traje njihovo prebacivanje između institucija, kao i da li takva praksa dodatno usporava postupanje u predmetima korupcije i organizovanog kriminala.
Dodatno pitanje predstavlja i trajanje postupanja po predmetima. Prema dostavljenim podacima, prosječno trajanje rješavanja prijava iznosi 220 dana, dok prosječno trajanje istraga iznosi 305 dana. Međutim, iz pojašnjenja Federalnog tužilaštva proizilazi da statistika ne odražava isključivo rad POSKOK-a, s obzirom na to da značajan broj predmeta potiče iz kantonalnih tužilaštava u kojima su pojedini postupci trajali godinama prije njihovog ustupanja ovom odjelu.
U odgovoru se navodi primjer predmeta u kojem je postupanje po prijavi u kantonalnom tužilaštvu trajalo 1.746 dana prije dostavljanja POSKOK-u, kao i tri predmeta u kojima je postupanje trajalo po 1.097 dana. Ovakvi podaci ukazuju da POSKOK nije započeo rad sa novim predmetima, već je preuzeo i značajan broj složenih i dugotrajnih postupaka, što dodatno opterećuje postojeće kapacitete odjela.
Istovremeno, podaci ukazuju i na potrebu većeg stepena transparentnosti u radu POSKOK-a. Opšti odjel Federalnog tužilaštva zaprimio je ukupno 30 pritužbi na donesene tužilačke odluke u predmetima POSKOK-a, pri čemu je riješeno 19 pritužbi i sve su odbijene kao neosnovane. U okolnostima kada javnost očekuje vidljive rezultate u procesuiranju visoke korupcije, posebno je važno osigurati jasna obrazloženja odluka o nesprovođenju istrage, kao i dostupnost podataka o radu Posebnog odjela.
Dodatnu zabrinutost izazivaju najave mogućih izmjena Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH, uključujući i povećanje imovinskog cenzusa za nadležnost POSKOK-a sa 100.000 na 500.000 KM. Iako se ovakve izmjene obrazlažu potrebom rasterećenja Posebnog odjela i usmjeravanja njegovih kapaciteta na najsloženije predmete, one ne bi smjele dovesti do novog prebacivanja predmeta između tužilaštava, gubitka kontinuiteta u postupanju ili dodatnog produžavanja istraga.
Prije bilo kakvih zakonskih izmjena potrebno je provesti detaljnu analizu strukture predmeta, kapaciteta POSKOK-a i kantonalnih tužilaštava, kao i mogućih posljedica po predmete koji su već godinama u radu. TI BiH će pratiti proces pripreme i usvajanja najavljenih izmjena, posebno u dijelu njihovog uticaja na efikasnost procesuiranja korupcije i odgovornost nadležnih institucija.
Borba protiv visoke korupcije ne zavisi samo od formalnog osnivanja novih institucija, već prije svega od njihove sposobnosti da efikasno upravljaju velikim brojem složenih predmeta, osiguraju transparentnost rada i proizvedu konkretne rezultate u razumnim rokovima.
