BANJALUKA – Bosna i Hercegovina svake godine kroz javne nabavke podijeli milijarde maraka javnog novca, a najveće poslove u zadnjih sedam godina su dobile kineske građevinske kompanije.
Prema podacima sa platforme Integrity Watch BiH, od deset najvećih tendera dodijeljenih u periodu od 2019. do 2025. godine, četiri su završila u rukama tamošnjih državnih konzorcijuma, a njihova ukupna vrijednost iznosi 1,45 milijardi maraka. Zanimljivo, sva tri ugovora realizuju se na teritoriji Republike Srpske.
Najvredniji posao, vrijedan 654.470.307,32 KM, dobila je kompanija China State Construction Engineering Corporation (CSCEC). U decembru prošle godine sa „Autoputevima Republike Srpske” su sklopili ugovor za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionice autoputa Vukosavlje – Brčko u dužini od 31,5 kilometara.
Međutim, projekat već na samom početku prate ozbiljne kontroverze. Osim kritika javnosti da je cijena od preko 20 miliona maraka za kilometar autoputa kroz ravničarski teren previsoka, problem je i činjenica da zvaničnici još uvijek nemaju rješenje za trasu kroz Brčko distrikt.
Paralelno sa ovim dijelom autoputa, ugovoreno je projektovanje i izgradnja dionice Brčko – Bijeljina, što je treći najvredniji tender sa kineskim firmama u posljednjih nekoliko godina. Kompanija „China Overseas Engineering Group” je dobila tender vrijedan 274.668.800 KM za dionicu dugu 17 kilometara, a rok za završetak radova je 60 mjeseci.
Pored ova dva vezana tendera, treći je Republika Srpska dodijelila ogranku kineske kompanije „CGGC” koji je za sjedište u BiH odabrao Tuzlu. U pitanju je 435.825.657 KM vrijedan ugovor potpisan u februaru 2023. godine za finansiranje i izgradnju hidroelektrane „Dabar”.
Međutim, po pisanju medija, ovaj projekat je trenutno u svojevrsnoj blokadi. Kineska državna Exim banka privremeno je obustavila finansiranje i zamrznula kreditne tranše jer domaća strana nije na vrijeme završila ključni dovodni tunel, što je bio strogi ugovorni uslov. Zbog prekida dotoka novca, kineski građevinski gigant povukao je većinu radnika i mehanizaciju sa gradilišta, ostavljajući samo minimum za održavanje.
Pored kašnjenja, projekat opterećuju i teški pregovori oko milionskih dugovanja prema domaćim podizvođačima, zahtjevi kineske strane za povećanje cijena zbog inflacije, kao i oštri protesti ekoloških udruženja koja upozoravaju na uništavanje sliva rijeke Neretve.
Pored ovoga vrijedi i spomenuti 88,5 miliona maraka vrijedan tender za gradnju bolnice u Doboju koji je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske dodijelilo kineskom „Sinpoharmu“ 2019. godine.
Resorno ministarstvo je sa ovom kompanijom osnovni ugovor nekoliko puta aneksiralo produžavajući im rok za gradnju i povećavajući vrijednost ugovora.
Kineske kompanije će sigurno širiti svoje prisustvo u Republici Srpskoj i u budućnosti. Tome u prilog govori da je resorni ministar energetike i rudarstva Petar Đokić bio u višednevnoj posjeti ovoj zemlji gdje je održao niz sastanaka sa predstavnicima državnih kompanija, a razgovori su uglavnom išli u pravcu budućih investicija u ovaj dio BiH.
„Interpromet” iz Novog Grada domaći dobavljač br. 1
Kada je riječ o domaćim dobavljačima, najvrijednije tendere je dobila firma „Interpromet” iz Novog Grada koja se bavi trgovinom lijekovima na veliko. Podaci platforme Integrity Watch BiH pokazuju da su do kraja 2025. godine dobili poslove vrijedne blizu 370 miliona maraka.
Njihov glavni partner je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kojem su za sedam godina isporučili robu vrijednu 330 miliona maraka, od toga 65 miliona samo u prošloj godini. Ova saradnja je vlasniku „Interprometa” Draganu Pilipoviću donijela rekordnu dobit u 2025. godini od 6,9 miliona maraka i najveći promet od osnivanja koji je iznosio 172,8 miliona maraka.
Firma „Integral inženjering” iz Laktaša peta je po ukupnoj vrijednosti tendera za period 2019–2025. godina. Vrijednost njihovih poslova sklopljenih sa javnim preduzećima iznosi 292,5 miliona maraka, a uglavnom su ugovoreni sa već spomenutim „Autoputevima Republike Srpske”. Najveći tender su dobili u martu 2022. godine za projektovanje i izgradnju dionice autoputa Bijeljina – Rača, a njegova vrijednost iznosi 258,2 miliona KM.
Sarajevski „Hifa petrol” do kraja 2025. godine je od državnih preduzeća dobio poslove teške preko 290 miliona KM. Njihov glavni partner su Rudnici mrkog uglja „Banovići” kojima su isporučili gorivo vrijedno preko 60 miliona maraka. Značajan su dobavljač i u Rudniku mrkog uglja „Đurđevik” sa ukupnom vrijednošću sklopljenih poslova od 22,3 miliona KM.
Firma „Lager” iz Posušja takođe dobar dio svog poslovanja zasniva sa državom, odnosno Elektroprivredom Bosne i Hercegovine. Za sedam godina sklopili su poslove „teške” 265,6 miliona maraka od čega je najveći bio 2022. godine kada je dogovoreno da za potrebe termoelektrana u Tuzli i Kaknju isporuče 600.000 tona mrkog uglja. Samo po osnovu tog posla su prihodovali 105,2 miliona maraka.
Ko dijeli najviše javnog novca?
Generalno, najveći ugovorni organ u BiH je upravo „Elektroprivreda BiH” koja je od 2019. godine podijelila tendere vrijedne oko 1,5 milijardi maraka. Iza njih su „Autoputevi RS” sa tenderima od 1,3 milijarde KM dok je na trećem mjestu Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske čija vrijednost javnih nabavki iznosi blizu 900 miliona KM.
Inače, ono što je zanimljivo, a što pokazuje baza Integrity Watch BiH, jeste to da je 77,1 odsto tendera ugovoreno direktnim sporazumom koji je inače najnetransparentniji zakonski postupak. Broj postupaka raste iz godine u godinu, a u 2025. ih je bilo rekordnih 205.534. Primjera radi, 2019. godine sprovedeno je 142.911 tendera.
Ovo je samo dio podataka koji su javnosti dostupni na sajtu Integrity Watch BiH. Ona bilježi kompanije koje dobijaju javne tendere, vrijednosti i procedure ugovora, tendere dodijeljene firmama povezanim s javnim zvaničnicima, te druge pokazatelje rizika u trošenju javnog novca.
Ono što platformu Integrity Watch BiH izdvaja jeste njena izuzetna interaktivnost i jednostavnost korišćenja, koja građanima i istraživačkim novinarima omogućava da u svega nekoliko klikova „ogole“ trošenje javnog novca.
Kroz vizuelno jasne grafikone, napredne filtere i pretražive baze podataka, korisnici mogu u realnom vremenu ukrštati podatke o ugovornim organima, najuspješnijim firmama i vrstama postupaka.
