U jednom gradu ljudi su svakodnevno prolazili istim ulicama, žaleći se na ono što nedostaje, ne znajući da odgovori već postoje zapisani u budžetu koji nikada nisu otvorili, sve dok im nije predstavljen na jednostavan i razumljiv način. Tada su prvi put vidjeli kako njihov novac oblikuje njihov život i shvatili da imaju pravo i odgovornost da pitaju i učestvuju. Kada razumijemo javni novac, postajemo aktivni građani, a ne samo posmatrači.
Budžet za građane je pojednostavljena i javnosti prilagođena verzija zvaničnog budžeta, napisana jasnim i razumljivim jezikom. Njegova svrha je da građanima približi kako se planiraju i troše javna sredstva.
Učešće građana u izradi „Budžeta za građane“ je od ključne važnosti jer doprinosi većoj transparentnosti, razumijevanju i usklađivanju budžetskih prioriteta sa stvarnim potrebama zajednice. U skladu sa budžetskim kalendarom, maj i jun su mjeseci kada se građani, nevladine organizacije i druge zainteresovane strane aktivno uključuju u proces kroz anketu, te je važno da iskoriste ovu priliku i daju svoj doprinos oblikovanju sadržaja dokumenta.
Za razliku od tehničkog budžetskog dokumenta, budžet za građane obično sadrži:
- pregled prihoda (odakle dolazi novac – porezi, naknade i takse itd.)
- pregled rashoda (na šta se novac troši – obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura itd.)
- ključne prioritete i planirane aktivnosti vlasti
- grafikone i vizuelne prikaze radi lakšeg razumijevanja.
Glavni cilj ovog dokumenta je povećanje transparentnosti, odgovornosti institucija i učešća građana u donošenju odluka o javnim finansijama. Drugim riječima, omogućava građanima da razumiju kako se upravlja njihovim novcem i da aktivnije učestvuju u javnom životu.
Suštinska informacija koju građanin treba da dobije čitajući budžet za građane jeste: kako se prikuplja i na šta se troši javni novac, te kako to utiče na njegov svakodnevni život.
Suština je da građanin, nakon čitanja ovog dokumenta, može odgovoriti na pitanje: „Gdje ide moj novac i šta ja dobijam zauzvrat?“
Budžet za građane bi, u idealnom sistemu transparentnih javnih finansija, trebalo da pripremaju sve institucije koje upravljaju javnim sredstvima, i to: Vlade na svim nivoima vlasti. Državni, entitetski, kantonalni i lokalni nivoi vlasti ( gradovi i opštine), jer svi oni donose i izvršavaju budžete. Ministarstva finansija/odjeljenja za finansije. Kao nosioci procesa izrade budžeta, oni su najodgovorniji za pripremu i objavu verzije budžeta za građane. Javne institicije i fondovi. Posebno oni koji upravljaju značajnim sredstvima (npr. fondovi zdravstvenog ili penzionog osiguranja). Uticaj donatora i organizacija civilnog društva na kvalitet, razumljivost i dostupnost ovog dokumenta od izuzetne je važnosti.
Suštinski, svaka institucija koja troši javni novac treba građanima da objasni kako i zašto to radi, a budžet za građane je ključni alat za tu svrhu.
Da bi „budžet za građane“ zaživio u praksi, treba raditi paralelno na dvije strane — institucije i građani.
- Institucije-treba inicirati veće uključivanje institucija+ osnažiti istu
- Građane-treba zainteresovati + uključiti
Tek kada postoji i ponuda (institucije) i potražnja (građani), budžet za građane postaje stvarni alat transparentnosti, a ne samo formalnost.
Kako podići svijest institucija?
Ključ je kombinacija većeg uključivanja institucija, podrške i koristi. Uvođenje obaveze tj. (regulatorni pristup) na osnovu kojeg se treba zalagati da izrada budžeta za građane postane zakonska ili podzakonska obaveza (npr. kroz pravilnike o transparentnosti) dok je sada vezana uz Strateški okvir za reforme javne uprave.
Takođe, treba napomenuti da je sastavljanje Budžeta za građane obaveza i prema Akcionom planu Vijeća ministara BiH. Povezivanje sa donatorskim zahtjevima je od velikog značaja jer mnogi donatori insistiraju na transparentnosti, a budžet za građane se može postaviti kao standard ili indikator uspješnosti projekata. Edukacija i tehnička podrška su veoma bitne jer institucije često ne rade ovaj dokument jer ne znaju kako, te je bitno provesti kratke obuke na osnovu vodiča i šablona koji bi značajno smanjili otpor. Pokazati korist (ne samo obavezu) i naglasiti da ovaj dokument: smanjuje pritisak kroz zahtjeve za informacijama, povećava povjerenje javnosti te poboljšava reputaciju institucije.
Kako podići svijest građana?
Ako građani ne traže informacije – institucije ih neće nuditi.
Prvi korak u podizanju svijesti građana je svakako pojednostavljena komunikacija, na način da se ne promoviše „dokument“, nego korist za građane: „Gdje ide vaš novac?“„Šta dobijate za poreze koje plaćate?“ Drugi korak su kampanje i društvene mreže, kratki vizuali, infografike. Povezivanje sa svakodnevnim životom, tj. objasniti konkretno: „Ovaj budžet znači: nova škola, put, subvencije, zdravstvene usluge itd.“ Najvažniji korak je uključivanje građana u proceskrozjavne rasprave, ankete koje se postavljaju na sajtu institucija u maju i junu, online komentare, jer kada učestvuju, veća je vjerovatnoća da će se interesovati. Uloga medija i civilnog društva je da „prevode“ budžet na jezik građana i stalno ga stavljaju u fokus.
„U zemljama Zapadnog Balkana budžet za građane je prepoznat kao važan alat transparentnosti, ali njegova primjena nije ujednačena. Dok pojedine zemlje, poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije, imaju razvijeniju i kontinuiranu praksu, u ostalim državama ovaj dokument se objavljuje sporadično i često zavisi od institucionalne inicijative, a ne od sistemske obaveze.“
Budžet za građane nije kraj, već početak razumijevanja javnih finansija tema koja će se dalje razvijati kroz nova pitanja, analize i aktivnije učešće građana u donošenju odluka.
