„HDZ BiH će i dalje činiti sve da se osigura zaštita ustavno zajamčenih prava i legitimnog političkog predstavljanja hrvatskoga naroda“, objavljeno je na zvaničnoj stranici općine Kupres. CIK, ipak, u tome nije prepoznao izbornu kampanju, niti utvrdio zloupotrebu javnih sredstava i resursa.
Načelnik Općine Kupres, Danko Jurič, otišao je krajem maja u „radnu posjetu“ Zagrebu, a Općina Kupres na svojoj službenoj stranici posebno je izdvojila njegov sastanak sa glavnim sekretarom HDZ-a Hrvatske Krunoslavom Katičićem.
Jurič je tom prilikom predstavljen i kao predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Kupres, pobrojani su ostali stranački funkcioneri koji su prisustvovali sastanku, a građani su putem općinske stranice informisani i o „snažnoj potpori HDZ-a Republike Hrvatske hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini“.
Nekoliko sedmica kasnije na istoj stranici objavljena je posjeta predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i dopredsjednice stranke Darijane Filipović. Ponovo je Jurič predstavljen kao predsjednik lokalnog HDZ-a, a objavljena je i poruka da će „HDZ BiH i dalje činiti sve da se osigura zaštita ustavno zajamčenih prava i legitimnog političkog predstavljanja hrvatskoga naroda uz unutarnji dijalog koji je važan za funkcionalnu i europsku Bosnu i Hercegovinu“.
Izborni zakon BiH izričito zabranjuje korištenje pozicije rukovodioca organa ili ustanove za javnu promociju političkog subjekta kojem pripada, kroz javnu promociju tog organa ili ustanove, kao i korištenje sredstava komunikacije javnih institucija za izbornu kampanju.
Transparency International u BiH zbog toga je ovaj slučaj prijavio Centralnoj izbornoj komisiji, navodeći da je službena stranica Općine Kupres korištena za promociju HDZ-a BiH i Juričevog stranačkog angažmana.
Ipak, CIK je zaključio da nema osnova za pokretanje postupka.
U obrazloženju odluke, CIK praktično potvrđuje većinu činjenica na koje je ukazao TI BiH – od toga da je Jurič predstavljen i kao načelnik i kao predsjednik lokalnog HDZ-a, do toga da je na općinskoj stranici objavljen sastanak Čovića i Filipović sa članovima lokalnog odbora stranke.
Međutim, CIK u istom obrazloženju navodi da izjava kako će „HDZ BiH i dalje činiti sve na zaštiti prava i legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog naroda” nije sadržana u objavi na zvaničnoj stranici Općine Kupres, niti je putem tog kanala prenesena javnosti.
Ta izjava se, ipak, nalazi upravo u spornoj objavi Općine Kupres od 26. juna, a TI BiH ju je doslovno citirao i u inicijativi dostavljenoj CIK-u, zajedno s linkom na objavu.
CIK je na kraju ocijenio da nema dovoljno elemenata izborne kampanje. Presudno je bilo to što nema direktnog poziva biračima da podrže HDZ BiH ili njegove kandidate, niti drugih elemenata koji bi, prema ocjeni Komisije, ukazivali na pridobijanje podrške birača.
Objave se zbog toga, prema zaključku CIK-a, „ne mogu okarakterisati kao izborna kampanja“, pa nije utvrđena ni zloupotreba javnih sredstava i resursa.
Takvo obrazloženje ponovo otvara pitanje koliko sadržaj mora biti eksplicitan da bi CIK utvrdio zloupotrebu javnih resursa. Zakon, pritom, zloupotrebu javnih resursa ne veže isključivo za direktan poziv građanima da glasaju za određenu stranku, nego izričito zabranjuje i korištenje rukovodeće funkcije za javnu promociju političkog subjekta kojem funkcioner pripada.
HDZ koristi javne resurse za kampanju
Dok CIK u slučaju Kupresa nije prepoznao kampanju bez direktnog poziva biračima, HDZ BiH je i prije zvaničnog početka izborne kampanje nastavio plasirati svoje ključne političke poruke kroz nastupe svojih kandidata.
TI BiH je tako CIK-u prijavio i dopredsjednicu HDZ-a BiH Darijanu Filipović, kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zbog objava s njene posjete Washingtonu gdje je iznosila osnovne ciljeve svog pr[IB1] [SB2] edizbornog programa.
Ovakve objave prevazilaze puko izvještavanje sa službene posjete, jer su kroz njih javnosti predstavljeni politički stavovi, ciljevi i rješenja koja zastupaju Filipović i HDZ BiH, odnosno stranačke poruke plasirane su prije početka zvanične izborne kampanje i to u sklopu državne posjete.
CIK-u je zbog toga prijavljena i moguća zloupotreba javnih resursa, jer je Filipović u Washington, prema dostupnim informacijama, putovala kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zajedno s ministrom pravde Davorom Bunozom, koji je također kandidat na izborima. Filipović je iskoristila ovu državnu posjetu za iznošenje poruka koje se tiču reformi izbornog zakona i drugih stranačkih ciljeva HDZ-a.
Dok se čeka odluka CIK-a po ovoj prijavi, slučaj Kupresa već pokazuje koliko je visok prag koji Komisija postavlja za utvrđivanje nedozvoljene kampanje i zloupotrebe javnih resursa.
