Početkom 2026. godine pokrenuto je šest disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca zbog kršenja obaveze dostavljanja izvještaja o imovini i interesima. Sedmi predmet nije rezultirao disciplinskim postupkom jer je nosilac pravosudne funkcije u međuvremenu otišao u penziju, nakon čega je pokrenut prekršajni postupak. Upravo će ishodi ovih prvih predmeta pokazati kakva će se praksa uspostaviti u primjeni reformisanog sistema prijavljivanja i provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija.
Reformom Zakona o VSTV BiH iz 2023. godine po prvi put je detaljno uređen sistem prijavljivanja, provjere i javne objave podataka o imovini i interesima, zajedno sa disciplinskim i prekršajnim mehanizmima odgovornosti u slučaju kršenja ovih obaveza. Tokom usvajanja izmjena Zakona o VSTV-u, TI BiH upozoravao je na važnost jasno definisanih mehanizama odgovornosti i dosljedne primjene novih odredbi o integritetu.
U tom kontekstu, TI BiH je analizirao prvi okončani predmet koji se odnosi na kršenje obaveze prijavljivanja imovine. Iako se radi o pojedinačnom slučaju, način na koji je postupak okončan otvorio je nekoliko važnih pitanja u praksi, uključujući mogućnost obustave disciplinskog postupka zbog prestanka mandata, odnos disciplinske i prekršajne odgovornosti, efektivnost izrečenih sankcija, ali i problem transparentnosti postupanja VSTV-a i dostupnosti informacija o izrečenim disciplinskim mjerama.
Šta se desilo u konkretnom slučaju
U posmatranom predmetu, prvostepena disciplinska komisija utvrdila je odgovornost sutkinje zbog kršenja obaveze dostavljanja izvještaja o imovini i interesima, te izrekla disciplinsku mjeru smanjenja plate u iznosu od 50% na period od 12 mjeseci. U obrazloženju odluke posebno je naglašeno da se ne radi o propustu iz nepažnje, već o svjesnom neispunjenju zakonske obaveze, pri čemu je komisija utvrdila da je tužena „…bila svjesna da zbog njenog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristala na njeno nastupanje (eventualni umišljaj).“
Protiv ove odluke izjavljena je žalba, ali prije donošenja konačne odluke sutkinji je prestao mandat zbog ispunjenja uslova za penziju. Drugostepena disciplinska komisija je u takvim okolnostima obustavila postupak, uz obrazloženje da lice koje više ne obavlja pravosudnu funkciju ne podliježe disciplinskoj odgovornosti po tom osnovu. Time je postupak okončan bez pravosnažno izrečene disciplinske sankcije, iako je prvostepenom odlukom bila utvrđena disciplinska odgovornost.
Ovakav ishod jeste u skladu sa važećim pravnim okvirom, s obzirom na to da je disciplinska odgovornost vezana za obavljanje pravosudne funkcije. Istovremeno, zakon predviđa mogućnost pokretanja prekršajnog postupka i nakon prestanka mandata nosioca pravosudne funkcije.
Međutim, razlika između disciplinske i prekršajne odgovornosti u ovakvim situacijama nije samo proceduralna. Disciplinski postupak može rezultirati sankcijama koje direktno utiču na status nosioca pravosudne funkcije, uključujući smanjenje plate, premještaj ili razrješenje sa funkcije. Nasuprot tome, kada lice više ne obavlja pravosudnu funkciju, odgovornost se kroz prekršajni postupak u suštini svodi na finansijske posljedice, bez mogućnosti uticaja na njegov status u pravosuđu.
Ovakve situacije otvaraju pitanje da li postojeći okvir omogućava da disciplinski postupci budu pravosnažno okončani prije prestanka mandata. Raniji monitoring disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija već je pokazao da su pojedini postupci obustavljani zbog odlaska nosilaca pravosudnih funkcija u penziju prije donošenja konačne odluke. Zbog toga se postavlja pitanje kakve bi posljedice ovakav okvir mogao imati u disciplinskim predmetima u kojima bi nosilac pravosudne funkcije prije okončanja postupka mogao napustiti pravosuđe i nastaviti profesionalni angažman izvan njega.
Integritet pravosuđa i povjerenje javnosti
Dodatno zabrinjava činjenica da informacije o disciplinskim sankcijama u ovim predmetima nisu dostupne javnosti. U odgovoru na zahtjev za pristup informacijama, VSTV BiH odbio je dostaviti anonimizirane prvostepene odluke koje sadrže podatke o vrsti i visini izrečenih disciplinskih mjera u četiri disciplinska predmeta, uz obrazloženje da su drugostepeni postupci još uvijek u toku i da bi objavljivanje informacija moglo uticati na nezavisnost i efikasnost vođenja postupka.
Međutim, ostaje nejasno na koji način bi objavljivanje anonimiziranih odluka moglo ugroziti tok postupka, posebno imajući u vidu značajan javni interes koji postoji kada je riječ o odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i primjeni novih odredbi o integritetu. Istovremeno, u odgovoru nije posebno obrazloženo postojanje konkretne štete koja bi nastupila objavljivanjem odluka niti je proveden test javnog interesa.
Između pravila i prakse
Ovi predmeti predstavljaju prvi ozbiljniji test reformisanog sistema prijavljivanja i provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Dosadašnja praksa pokazuje da postojeći okvir može dovesti do toga da disciplinski postupci budu obustavljeni prije pravosnažnog okončanja ukoliko nosiocu pravosudne funkcije u međuvremenu prestane mandat.
U takvim okolnostima, posebno je važno da disciplinski postupci budu vođeni efikasno i okončani prije prestanka mandata nosioca pravosudne funkcije. U suprotnom, dolazi se do situacije da je disciplinska odgovornost formalno utvrđena, ali da disciplinsku mjeru više nije moguće provesti zbog prestanka funkcije.
