CIK je kaznio Savu Minića i SNSD zbog zloupotrebe javnih resursa odnosno korištenja javne funkcije za političku promociju prilikom najave isplate 16 miliona KM pomoći učenicima i studentima.
„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva i predsjednika“, izjavio je premijer Republike Srpske Savo Minić 31. augusta, nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a, najavljujući da će Vlada Republike Srpske izdvojiti oko 16 miliona KM za jednokratnu pomoć učenicima i studentima.
Premijer RS tako je javnosti praktično saopštio da je za podjelu javnog novca prvo morao dobiti odobrenje stranačkog rukovodstva, a svega nekoliko dana prije početka zvanične izborne kampanje, odluka o raspodjeli budžetskih sredstava predstavljena je kao rezultat djelovanja SNSD-a.
Na ovakvo preplitanje stranačkih i institucionalnih funkcija reagovali su Transparency International u BiH (TI BiH) i Koalicija „Pod lupom“, koji su se obratili Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK). Osim preuranjene izborne kampanje i korištenja javne funkcije za promociju SNSD-a, TI BiH upozorio je i na moguću zloupotrebu budžetskog novca za indirektnu kupovinu podrške birača kroz jednokratna davanja neposredno pred izbore.
CIK je Minića kaznio sa 12.000 KM, a SNSD sa 22.000 KM, utvrdivši da su prekršene odredbe Izbornog zakona BiH koje zabranjuju preuranjenu izbornu kampanju i zloupotrebu javnih resursa u dijelu koji se tiče korištenja rukovodeće funkcije za političku promociju.
Ipak, iako je utvrdila zloupotrebu javnih resursa, Komisija nije sankcionisala samu podjelu jednokratne pomoći, već način na koji je premijer svoju funkciju iskoristio za promociju SNSD-a.
Drugim riječima, za CIK je bilo sporno što je Minić javni novac predstavio kao zaslugu svoje stranke, ali ne i sama isplata 16 miliona KM u izbornom periodu.
Gdje počinje kupovina glasova?
Izborni zakon BiH ne zabranjuje samo korištenje javnih funkcija za stranačku promociju. Njime je izričito zabranjeno i korištenje javnog novca za direktnu ili indirektnu kupovinu podrške birača tokom izborne kampanje, uključujući podjelu jednokratnih novčanih i drugih pomoći građanima. Izuzetak su samo pomoći koje su planirane u okviru redovnih budžetskih subvencija.
Kako ova sredstva nisu ni redovna ni planirana niti su ikada ranije isplaćivana evidentno je bilo da se radi o indirektnoj kupovini glasova, ali CIKodbija ga primjenjuje ovu odredbu zakona od njegovog donošenja.
Upravo je na ovu zabranu TI BiH upozorio u svojoj prijavi upućenoj CIKu u ovom slučaju, navodeći da pomoć učenicima i studentima nije bila planirana kao redovno budžetsko davanje. Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Draga Mastilović najavio je da će sredstva biti osigurana preraspodjelom novca u budžetu. Isplata pomoći počela je 18. septembra, odnosno tokom zvanične izborne kampanje.
Pitanjem šta se zapravo može smatrati redovnom budžetskom subvencijom bavio se i bivši generalni revizor FBiH Dževad Nekić. Prema njegovoj analizi, redovna davanja trebala bi imati kontinuitet kroz više godina, zasnivati se na unaprijed utvrđenim kriterijima, imati uporište u zakonima i strategijama i ne zavisiti od pojedinačnih odluka izvršne vlasti.
S druge strane, jednokratne pomoći koje se uvode neposredno pred izbore, posebno ako se ne isplaćuju redovno, predstavljaju pokazatelj moguće političke zloupotrebe javnog novca. Nekić upozorava i da samo postojanje novca u budžetu ne znači automatski da je riječ o redovnoj subvenciji, već se moraju uzeti u obzir svrha, vrijeme i način raspodjele sredstava.
U slučaju Vlade RS dodatno je indikativno to što ječitav niz jednokratnih pomoći penzionerima i mladima isplaćivan i pred izbore 2022. Godine.
Ipak, ovo nije prvi put da CIK odbija sankcionisati jednokratna budžetska davanja pred izbore. Komisija je u augustu odbila pokrenuti postupak zbog odluke vlasti Republike Srpske da izdvoji 31,2 miliona KM za jednokratnu pomoć penzionerima, kojima je bilo predviđeno po 80 i 120 KM.
U tom slučaju CIK je, između ostalog, svoju odluku pravdao činjenicom da je pomoć odobrila Vlada Republike Srpske kao kolektivni organ, dok je pitanje korištenja javnog novca za indirektnu kupovinu podrške birača ponovo ostalo bez sankcije.
TI BiH je i tada upozorio na obrazac podjele jednokratnih pomoći u izbornim godinama. Slična davanja penzionerima pojavljivala su se 2018, 2022. i 2026. godine, odnosno u godinama održavanja Opštih izbora.
Na ovaj način, prema mišljenju TI BiH, CIK izbjegava dosljednu primjenu odredbe Izbornog zakona BiH koja zabranjuje korištenje javnog novca za direktnu ili indirektnu kupovinu podrške birača, a takav odnos Komisije prema ovoj zabrani očigledan je još od njenog donošenja.
Komisija je ranije odbijala sankcionisati davanja koja su bila planirana budžetom, ali i ona za koja su sredstva naknadno osigurana rebalansom. U pojedinim slučajevima pozivala se i na činjenicu da odluke donose vlade kao kolektivni organi, a ne pojedinačni funkcioneri.
Takvim pristupom relativizuje se odgovornost javnih funkcionera za zloupotrebu budžetskih sredstava u izborne svrhe, a sankcionisanjem preuranjene kampanje u drugi plan se potiskuje mnogo ozbiljnije pitanje korištenja miliona maraka budžetskog novca za ostvarivanje političke prednosti.
Upravo to pokazuje i posljednji slučaj. Minić je kažnjen jer je najavu podjele javnog novca iskoristio za promociju SNSD-a, ali nije kažnjen sam čin podjele novca pred izbore ka vid indirektne kupovine podrške birača.
Transparentno.ba
