Prošle godine u Bosni i Hercegovini su zabilježeni negativni trendovi u naplati koncesionih naknada, jer brojni koncesionari koji eksploatišu značajne prirodne resurse izbjegavaju plaćanje ionako niskih obaveza prema državi. Registar koncesija koji vodi Transparency International u BiH pokazuje da su 704 koncesionara za koja su vlasti dostavile podatke u 2024. godini uplatili oko 17% manje novca na račun javnih prihoda. Isti ti koncesionari duguju preko 9 miliona KM što nije konačan iznos, jer sedam organa vlasti i dalje ne dostavlja podatke o uplatama koncesionara, dok su četiri organa dostavila samo djelimične informacije.
Netransparentnost njihovog rada otvara ogroman prostor za korupciju, a TI BiH je i ranije podnosio krivične prijave protiv odgovornih osoba u nadležnim ministarstvima koji su izbjegavali pokretati sudske sporove i postupke prinudne naplate, čime su nanijeli štetu državi. Napominjemo da i dalje traje postupak protiv odgovornih u vladi SBK zbog propusta koji su doveli do gomilanja dugova za koncesione naknade, a Federalno tužilaštvo je po pritužbi TIBiH-a slučaj vratilo tužilaštvu SBK.
Registar koncesija koji vodi TI BiH pokazuje da je udio prihoda od koncesija u ukupnim prihodima svih organa vlasti u zadnjih pet godina smanjen sa 1,2% na 1,02%, jer uprkos značajnom rastu drugih poreskih i neporeskih prihoda, koncesione naknade i dalje se slabo naplaćuju. Poreska uprava Republike Srpske u odgovoru TIBiH-u navodi da je pokrenula osam postupaka prinudne naplate, a najveći dužnik je Rudnik boksita Srebrenica sa dugom od 1,58 miliona KM. Prinudna naplata pokrenuta je i protiv preduzeća Andrićgrad d.o.o koje je u suvlasništvu privatne firme “Lotika” režisera Emira Kusturice, zatim Opštine Višegrad i Vlade RS koja je nedavno postala većinski vlasnik. Andrićgrad po podacima koje je TI BIH dobio od PURS duguje 197 hiljada KM na ime koncesionih naknada.
Na lošu naplatu svakako utiče i neusklađenost zakona, nedostatak propisa i netransparentnost vođenja evidencija, tako da revizori u brojnim organima konstantno nailaze na propuste. Primjera radi, Ured za reviziju FBiH je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu utvrdio da se nisu dosljedno poštovale odredbe zaključenih ugovora za korištenje obalnih morskih voda i vodnih dobara za potrebe obavljanja turističkih djelatnosti, jer koncesionari nisu vršili uplatu godišnje tekuće naknade mjesečno kako je definisano ugovorima. Zbog toga se potraživanja po osnovu koncesionih naknada u ovom kantonu ne evidentiraju na osnovu relevantne dokumentacije i u periodu kada su nastala, te su kratkoročna potraživanja iskazana za preko 900 hiljada KM manje nego što je stvarno stanje.
Unsko sanski kanton ima 1,3 miliona sumnjivih i spornih potraživanja, a dodatni problem je taj što se vrši eksploatacija prirodnih bogatstava bez zaključenih ugovora o koncesiji. Zbog toga se potraživanja od koncesija ne evidentiraju u svim slučajevima i revizori nisu mogli potvrditi da su ona realno iskazana. Slična praksa eksploatacije bez sklopljenih ugovora godinama je prisutna i u Republici Srpskoj, a najpoznatiji slučaj je firma “DRVO-EXPORT” Teslić d.o.o koja je uprkos snažnom otporu građana otvorila dva rudnika Bistrica i Bukova kosa.
Koncesioni ugovori u ova dva slučaja naknadno su dodijeljeni, a po podacima koje je TI BiH dobio od PU RS, ova firma u vlasništvu odbornika SNSD-a iz Teslića, platila je 19.860 KM naknade u 2023. godini i još 322.782 KM u 2024. S druge strane, javnost nema uvid u ekonomsku korist koju ova firma ostvaruje eksploatacijom mineralnih sirovina, a njeni javno dostupni finansijski izvještaji pokazuju da je u zadnje dvije godine prihod ove firme porastao skoro sedam puta, kao i dobit koja je iznosila 25 miliona KM.
Izvoz uglja iz BiH posljednjih godina bilježi značajan rast koji je prvenstveno usmjeren u Srbiju, a na to je uticao i značajan rast cijena na svjetskom tržištu. Ovo je dovelo i do otvaranja nekoliko novih ležišta mimo standardnih procedura i sklopljenih koncesionih ugovora, kršenja brojnih zakonskih propisa i otpora građana.
Podaci iz RS pokazuju da je u padu i naplata naknade za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije (od strane malih hidroelektrana u radu), koja je sa 381.159 KM u 2023. godini smanjena na 354.913 KM u 2024.
Ukupan broj aktivnih MHE objekata, prema informacijama resornog ministarstva, je 85, a 36 se nalaze u komercijalnom radu. Brojne ekološke organizacije su ukazivale na značajnu štetu po životnu sredinu koju ovi proizvođači prouzrokuju, dok je sa druge strane naplata koncesione naknade prilično mala, kao i druge vrste eventualne koristi koje kao društvo imamo u cjelini.
Zbog nedovoljne transparentnosti u postupcima dodjele koncesija, nadzora i naplate javnih prihoda, TI BiH je u više navrata upozoravao na potrebu da se javnosti omogući uvid u stanje u oblasti koncesija kroz javno objavljivanje registara i potpunih podataka o naplati koncesionih naknada.
TI BiH već godinama zagovara usklađivanje zakonskog okvira na svim nivoima vlasti u BiH sa Direktivom o koncesijama i drugim relevantnim propisima Evropske unije. Time bi se primjenjivali principi transparentnosti, sprečavanja sukoba interesa i osiguravanja pravne zaštite, što bi omogućilo uspostavljanje jedinstvenog elektronskog registra, planova koncesija i ujednačenih metoda obračuna naknada.
