Tokom prošle godine petorica sudija i jedan tužilac u Bosni i Hercegovini kažnjeni su zbog profesionalnih propusta, iako su im već ranije izricane disciplinske mjere. Protiv jednog sudije, koji je čak tri puta kažnjavan, podnesena je disciplinska tužba, ali sva ova imena Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) krije od javnosti. Odbili su zahtjev Transparency international u BIH (TIBIH) da dostave ove informacije iz postupaka koji su pravosnažno okončani, iako ih po zakonu mogu držati u tajnosti samo dok traje postupak. Tako nije moguće utvrditi ko je i zbog čega kažnjen, a obrazloženje VSTS-a je da se radi o stvarima povjerljive prirode.
– Odlučeno je da je zaštita procesa donošenja odluka VSTV-a u disciplinskim predmetima, kao i njegova osnovna djelatnost primarna u odnosu na javni interes, navodi se u rješenju VSTS-a.
TIBIH je uložio žalbu na odluku VSTS-a, koju je potpisao predsjednik Milan Tegeltija, jer se radi o informacijama od javnog interesa, a nije naveden ni zakonski osnov po kom se ove informacije uskraćuju građanima. Zbog ovakvog pristupa nemoguće je adekvatno pratiti rad pravosuđa, provoditi analize i zahtijevati javnu odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija.
Razlog više je taj što je tokom 2018. Kancelarija disciplinskog tužioca utvrdila da su neke sudije, između ostalog, koristile svoj položaj kako bi pribavile neopravdanu korist za sebe ili druge, imale neprimjerene kontakte sa strankom u postupku, namjerno davale lažne informacije i naštetile ugledu sudijske funkcije.
Zbog ovoga, ali i brojnih drugih propusta, sudijama i tužiocima izrečeno je 29 disciplinskih mjera, ali VSTS krije njihova imena i konkretne informacije o počinjenim prekršajima.
Sedam nosilaca pravosudnih funkcija je kažnjeno pismenom opomenom koja se javno ne objavljuje, a deset javnom opomenom, u kojoj se opet ne objavljuje ni ko je opomenut, ni zbog čega. Devet nosilaca pravosudnih funkcija je kažnjenjo mjerom smanjenja plate, dvoje razrješenjem, a jedno posebnom mjerom.
Javnosti čak nisu dostupni ni podaci u kojoj instituciji rade sankcionisane sudije i tužioci, a na internet stranici VSTS-a dostupne su samo konačne odluke u disciplninskim postupcima, ali u anonimiziranoj formi. Tu se navode samo inicijali nosilaca pravosudnih funkcija, iako ne postoje nikakve zakonske prepreke da njihova imena budu objavljena. Takva praksa VSTS-a obesmišljava institut disciplinske odgovornosti i načelo javnosti rada pravosuđa, jer se podaci kriju od javnosti kao povjerljivi, iako ne postoji ništa povjerljivo u odlučenim predmetima protiv sudija i tužilaca. Pozivanje na povjerljivost samo stavlja sumnju na regulatorne organe i cijelu pravosudnu zajednicu i smanjuje ionako slabo povjerenje građana.