Rukovodstvo Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske više od godinu dana i deset mjeseci odbija da objavi ugovor sa kompanijom „PROINTER ITSS“ o nabavci implementacije sistema za konsolidaciju poslovne štampe koja je koštala preko 210 hiljada maraka.

Transparency International BIH je tražio na uvid ključna dokumenta o ovoj nabavci kao što su izjave o sukobu interesa članova komisije, zapisnik sa otvaranja ponude, izvještaj o ocjeni ponuda, odluku o dodjeli ugovora, kopiju ugovora kao i izvještaj o njegovoj realizacije.

Zbog nedostavljanja ovih informacija TIBIH je već dobio jedan sudski spor pred Okružnim sudom u Banjaluci, ali ih ova javna ustanova odbija dostaviti jer ih, kako navode, PROINTER ITSS smatra poslovnom tajnom. U međuvremenu je raspisan novi tender za isti predmet nabavke, cijena je utrostručena i sada iznosi preko 600 000 maraka a brojna pitanja iz prethodnog postupka i dalje ostaju bez odgovora.

Iz UKC-a ponovo tvrde da bi objavljivanje ovih informacija moglo „prouzrokovati negativne posljedice na (…) poslovanje, naročito u odnosu sa poslovnim partnerima“. Tako je rukovodstvo UKC RS odlučilo da komercijalne interese privatnog preduzeća stavi ispred interesa javnosti, a ista ova argumentacija je već nekoliko puta osporena na sudu.  

UKC RS je do sada u tri slučaja odbio da dostavi informacije o važnim tenderima zbog čega je TI BIH do sada pokrenuo pet upravnih sporova i dobio četiri presude. Sud je na kraju svaki put zaključio da se dokumenti od javnog interesa moraju objaviti.

Tako je bilo i u slučaju kada je UKC RS zbog zaštite poslovnih interesa privatne firme odbijao da objavi ključne informacija o postupcima nabavke mrežne opreme. Ugovor vrijedan 2,3 miliona KM opet je dodijeljen ponuđaču „PROINTER ITSS“ a UKC RS je dostavio informacije iz ovog postupka tek nakon dugotrajnog sudskog spora i presude Okružnog suda u Banjaluci.

Isto je bilo i u slučaju nabavke potrošnog medicinskog materijala iz 2017. godine. Tom prilikom je javnost tek nakon sudske presude u korist TIBIH dobila uvid u ugovor i informacije o sprovedenom postupku nabavke. Tajnost podataka se i ovaj put temeljila na komercijalnom interesu privatnog poslovnog partnera sa kojim je sklopljen ugovor, u ovom slučaju preduzećem „Medicom“ d.o.o. iz Bijeljine.

Sakrivajući na koji način se pristupa potrošnji javnih sredstava  rukovodstvo UKC RS se više puta stavilo isključivo u funkciju odbrane komercijalnih interesa privatne firme.

Zakon o slobodi pristupa informacijama RS jasno definiše da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju značajno javno dobro a pristup tim informacijama potiče veću transparentnost i odgovornost javnih organa.