Institut za razvoj slobode pristupa informacijama (IDFI) – organizacija civilnog društva iz Gruzije objavila je Smjernice za javne nabavke u vezi sa COVID-19. Smjernice koje su nastale u okviru projekta Transparentna ocjena javnih nabavki (TPPR), prenosimo prevedene u cjelini, a u cilju prenošenja informacija o mjerama koje ugovorni organi u Bosni i Hercegovini mogu preduzeti tokom provođenja nabavki u vezi sa trenutnom pandemijom.

Cilj smjernica

Danas se zemlje suočavaju sa izazovom sprovođenja brzih i efikasnih javnih nabavki (roba, usluga i radova) neophodnih za borbu protiv Covid-19. Po pravilu, u toku vanrednog stanja koje je objavljeno u većini zemalja koje je zahvatila pandemija, postoji zakonska mogućnost sprovođenja javnih nabavki u ograničenom vremenskom roku i izbjegavanja konkurentnih postupaka nabavke.

Ove odredbe, međutim, ne bi trebalo tumačiti kao rizike za transparentne i odgovorne javne nabavke. Naprotiv – obezbjeđivanje otvorenosti i transparentnosti procesa nabavki je od posebnog značaja u aktuelnoj krizi, imajući u vidu da se značajna finansijska sredstva (državni budžeti, fondovi posebnih namjena, međunarodna pomoć i privatne donacije) troše na provođenje hitnih procedura nabavki za borbu protiv pandemije. Prisutna zabrinutost se zasniva na prethodnim primjerima koruptivnih praksi u postupku nabavke lijekova, poput onih u vezi sa krizom ebole[1]. Ovo je posebno važno u državama sa niskim prihodima, jer su one najosjetljivije na rizike korupcije[2].

U cilju efikasnije borbe protiv pandemije, neophodno je u potpunosti iskoristiti prethodna iskustva i preduzeti neophodne mjere kojima se omogućava otvoren pristup informacijama o nabavkama u vezi s Covid-19. Javnost bi trebalo da ima priliku da prati potrošnju javnih sredstava tako što bi bila u stanju da pomno nadgleda procese nabavki kroz relevantne državne sisteme javnih nabavki. Na taj način je moguće povratiti poverenje javnosti u vlade i institucije, te angažovati zajedničke napore sa ciljem upravljanja pandemijskom krizom.

Ove smjernice imaju cilj da donosiocima odluka i organizacijama civilnog društva daju lako razumljive informacije o mjerama koje bi trebalo da se preduzmu tokom provođenja javnih nabavki u vezi sa trenutnom pandemijom. Da bi se osiguralo da javne nabavke u vezi sa Covid-19 ispunjavaju visoke standarde transparentnosti i umanjio rizik od korupcije, trebalo bi preduzeti sljedeće korake:

Uspostavljanje jedinstvenog sistema javnih nabavki – države bi trebalo da osiguraju da se nabavke vrše preko jedinstvenog sistema. Sistem bi trebalo da se koristiti u svim fazama nabavke, uključujući faze prije ugovaranja, fazu ugovaranja, kao i realizacije. Informacije na internet Portalu trebalo bi da budu blagovremene i dostupne u mašinski-čitljivom formatu (tj. računar ih može automatski pročitati i obraditi). Da bi zadovoljili standard pune transparentnosti, sistemi bi trebalo da slijede standarde otvorenog ugovaranja (OCDS), što omogućava objavljivanje podataka i dokumenata u svim fazama procesa nabavki, definisanjem zajedničkog modela podataka i podržavanjem različitih formata dokumenata i podataka. Sistem treba da uključuje informacije o ugovornim organima, dobavljačima, predmetu nabavke, izvoru finansiranja (državni budžet, posebni fondovi sredstva, međunarodna pomoć, privatne donacije), vrsti nabavke, šiframa nabavki po kategorijama i podkategorijama, cijeni i plaćenom iznosu.
Pristup relevantnim pravilima i sjmernicama – Pravila i smjernice koje regulišu procese javnih nabavki, uključujući informacije o postupku kojim se provode nabavke u vezi sa Covid-19, trebalo bi da budu dostupne u mašinski-čitljivom formatu;
Spisak roba, radova i usluga koje se mogu nabaviti hitnom procedurom povezanom sa Covid-19 – u pravilu, zakonski okviri po zemljama sadrže kriterijume za sprovođenje hitnih procedura nabavki, međutim, u toku vanredne situacije većina ugovornih organa se oslobađa obaveze ispunjavanja ovih kriterijuma i vrše hitne procedure nabavki bez odgovarajućeg obrazloženja. Ovo predstavlja rizik od zloupotrebe trenutne situacije u smislu da javni organi i ustanove vrše hitne nabavke za kupovinu robe, radova i usluga koje nisu povezane sa pandemijom. Da bi se izbjegao ovaj scenario, neophodno je da države usvoje liste roba, radova i usluga neophodnih za borbu protiv Covid-19. Hitna procedura nabavki tokom pandemijskog perioda treba da se koristi samo za kupovinu robe, radova i usluga navedenih na ovim listama. Pored izbjegavanja zloupotrebe vanrednog stanja u postupcima javnih nabavki, ovaj pristup će obezbijediti i odgovornije trošenje budžeta, što je postalo još važnije u datim okolnostima, kada se suočavamo sa ekonomskom krizom;
Informacije o komunikaciji sa potencijalnim dobavljačima prije objave tendera – pristup komunikaciji između ugovornih organa i dobavljača posebno je važan u slučaju direktne nabavke. U toku pandemije vlasti često vrše direktne nabavke, zadržavajući se na činjenici da postoji samo jedan dobavljač određene robe ili usluga. Iako neophodan, postupak predstavlja rizik u pogledu pristranosti i namještanja cijena, što zahtijeva poseban javni nadzor;
Potpuna javnost ugovora – Kompletan tekst dodijeljenih ugovora, njegovih aneksa i svih eventualnih izmjena i dopuna trebalo bi da se postave u jedinstveni elektronski sistem javnih nabavki u mašinski-čitljivom formatu;
Informacije o procesu realizacije ugovora – od presudnog je značaja da proces realizacije ugovora u potpunosti bude transparentan, što omogućava javnosti da pažljivo prati efektivnost procesa javnih nabavki i budžetske potrošnje;
Tromjesečni izvještaji o izvršenim nabavkama, njihovim rezultatima i procesu provedbe – uz potpunu transparentnost svakog postupka nabavke, ugovorni organi bi trebalo da redovno objavljuju kvartalne izvještaje. U slučaju nabavki u vezi sa Covid-19, izveštaji bi trebalo da budu objavljeni svake nedjelje;
Sistem pretraživanja dobavljača koji je dostupan u formatu otvorenih podataka – pretraživač treba da sadrži profile preduzeća i informacije o nabavkama u kojima su učestvovali, kao i onima koje su realizovali, kao i listu roba i usluga koje bi mogli da isporuče. Sistem bi bio posebno koristan ugovornim organima u potrazi za odgovarajućim medicinskim uslugama, robom i opremom potrebnom za borbu protiv Covid-19. Srodni sistemi se često interno koriste od strane ugovornih organa, ali su rijetko dostupni javnosti. Javnost ovih baza podataka omogućiće široj javnosti da lako pronalazi informacije po kompanijama, ali i efikasno nadgledanje javne potrošnje u vezi sa nabavkama;
Objava liste identifikacionih kodova nabavke za gore navedene artikle i šireg koda za nabavku u vezi s Covid-19 – kako bi se omogućilo lako praćenje nabavki vezanih za Covid-19, institucije bi trebalo da objave spiskove CPV kodova gore pomenutih roba, radova i usluga. Istovremeno javnost mora biti u mogućnosti da izvrši pretragu šire šifre nabavke u vezi s Covid-19;
Informacije o koracima koji su preduzeti kako bi se spriječilo ili reagovalo na slučajeve namiještanja cijena – u datim okolnostima, kada postoji nedostatak medicinske opreme i robe neophodnih za suočavanje sa pandemijom, dobavljači su skloni dizanju cena. Da bi se to izbjeglo, neophodno je usvojiti odgovarajuće politike usmjerene protiv kompanija koje deluju na ovaj način;
Dijalog i partnerstvo sa poslovnim sektorom – institucije bi trebalo da podstiču privatni sektor da doprinese borbi protiv pandemije. Poželjna je saradnja sa privatnim preduzetnicima kako bi proizveli robu i opremu koja je od vitalnog značaja za borbu protiv Covid-19. Trebalo bi ponuditi subvencije ovim kompanijama, osiguravajući na taj način da su preduzeća zainteresovana da učestvuju u procesu;
Diverzifikacija dobavljača – Diverzifikacija dobavljača biće posebno značajna u periodu poslije krize, kada će malim preduzećima biti potreban finansijski oporavak. Proširenjem obima privatnih subjekata koji učestvuju u poslovima javnih nabavki, posebno malih i srednjih preduzeća, država će osigurati da se javna sredstva troše za podršku i oporavak širokog spektra poslovnih subjekata.

Izradu smjernica koju je sačinio i objavio Institut za razvoj slobode pristupa informacijama finansirala je Fondacija otvoreno društvo Budimpešta (OSI). Mišljenja izražena u ovom dokumentu pripadaju Institutu za razvoj slobode informisanja (IDFI) i ne odražavaju stavove Fondacije otvoreno društvo Budimpešta (OSI). Stoga OSI nije odgovoran za sadržaj.

[1] https://www.transparency.org/news/feature/corruption_and_the_coronavirus

http://ti-health.org/wp-content/uploads/2019/03/IgnoredPandemic-WEB-v3.pdf

[2] https://www.u4.no/publications/corruption-in-the-time-of-covid-19-a-double-threat-for-low-income-countries.pdf